Rak dojke predstavlja značajan zdravstveni izazov, a prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, rano otkrivanje i prevencija igraju ključnu ulogu u smanjenju rizika i poboljšanju prognoze (WHO, 2021). Savremeni pristupi uključuju metabolička testiranja, individualiziranu ishranu i fizičku aktivnost, što omogućava personaliziranu brigu o zdravlju i bolju kontrolu faktora rizika. U nastavku se razmatra kako svaki od ovih pristupa doprinosi smanjenju rizika od raka dojke i jačanju zdravlja.
Metabolička testiranja i prevencija raka dojke
Metaboličko zdravlje može značajno utjecati na rizik od razvoja raka dojke, jer metabolički poremećaji poput inzulinske rezistencije, hronične upale i prekomjerne tjelesne težine često povećavaju rizik za ovu bolest (Iyengar et al., 2019). Metabolička testiranja mjere brojne biomarkere, koji dopunjeni nalazima poput nivoa šećera, hormona i lipidnog profila, omogućuju otkrivanje rizičnih faktora ranije i detaljnije od konvencionalnih metoda.
Tehnologije kao što su PNOE i LUMEN, koje koristimo u PFHSC trening centru, pomažu korisnicima da analiziraju metabolizam u stvarnom vremenu i prilagode životni stil, ishranu i trening, što može doprinijeti regulaciji tjelesne težine i smanjenju upale, smanjujući tako rizik od raka dojke (v. Zhao et al., 2021). Ovaj personalizirani pristup omogućava preciznije preporuke i planove prehrane i treninga, koji se zasnivaju na stvarnim podacima, a ne na generaliziranim smjernicama.
Prilagođena ishrana kao preventivni faktor
Zdrava ishrana igra ključnu ulogu u prevenciji raka dojke. Ishrana bogata voćem, povrćem, vlaknima i zdravim masnoćama može smanjiti rizik od raka i podržati imunitet, dok rafinirani šećeri i prerađene namirnice mogu povećati rizik (Rock et al., 2017). Primjenom LUMEN tehnologije, žene mogu bolje razumjeti kako njihovo tijelo koristi hranjive tvari, što omogućava optimizaciju prehrambenih navika u cilju poboljšanja metabolizma.
Na primjer, istraživanja su pokazala da žene koje redovno konzumiraju antioksidanse i vlakna imaju manju vjerovatnoću za razvoj raka dojke (Ligibel et al., 2018). LUMEN pomaže korisnicama da prilagode unos ugljikohidrata, proteina i masti na temelju metaboličkih potreba i izbora hrane koje im omogućavaju održavanje zdravog nivoa hormona i minimiziranje faktora rizika. Saradnja sa kvalificiranim nutricionistima, kao što je Amela O'Reilly, dodatno olakšava ovaj pristup.
Fizička aktivnost i metaboličko zdravlje
Redovna fizička aktivnost povezana je sa smanjenim rizikom od raka dojke jer pomaže u regulaciji tjelesne težine, poboljšava metaboličko zdravlje i smanjuje upalu (Schmitz et al., 2019). Aerobne aktivnosti, poput hodanja, plivanja i vožnje bicikla, mogu podržati sagorijevanje masti i regulaciju hormona. Za žene koje žele pratiti kako njihovo tijelo reaguje na različite nivoe aktivnosti, metaboličko testiranje može pružiti informacije o potrošnji energije i pomoći u optimizaciji programa vježbanja za bolje metaboličke rezultate.
Metabolička fleksibilnost, odnosno sposobnost tijela da koristi i ugljikohidrate i masti kao izvor energije, igra važnu ulogu u regulaciji tjelesne težine. Kod žena s lošom metaboličkom fleksibilnošću, višak masti može biti povezan s upalom, koja je faktor rizika za rak dojke. Redovna fizička aktivnost i praćenje metaboličkog zdravlja omogućuju ženama da poboljšaju metabolizam i smanje faktore rizika (Zhao et al., 2021).
Zaključak
Individualizirani pristup zasnovan na metaboličkim testiranjima, ishrani i fizičkoj aktivnosti može značajno doprinijeti prevenciji raka dojke. Prateći metaboličko zdravlje i prilagođavajući ishranu i fizičku aktivnost prema specifičnim potrebama, žene mogu smanjiti faktore rizika i poboljšati kvalitetu života. Najsavremenije tehnologije, kao što su PNOE i LUMEN, koje koristimo u PFHSC trening centru, predstavljaju korisne alate, koji uz znanje i iskustvo našeg trenerskog tima i nutricionistkinje Amele, omogućavaju personaliziranje preporuka za održavanje metaboličkog zdravlja, što može igrati ključnu ulogu u prevenciji raka dojke.
Reference
1. Iyengar, N. M., Hudis, C. A., & Dannenberg, A. J. (2019). Obesity and inflammation: New insights into breast cancer development and progression. American Society of Clinical Oncology Educational Book, (39), 46-54. doi:10.1200/EDBK_238009
2. Ligibel, J. A., Alfano, C. M., Courneya, K. S., Demark-Wahnefried, W., Burger, R. A., Chlebowski, R. T., … & Hudis, C. A. (2018). American Society of Clinical Oncology position statement on obesity and cancer. Journal of Clinical Oncology, 32(31), 3568-3574. doi:10.1200/JCO.2014.58.4680
3. Rock, C. L., Doyle, C., Demark-Wahnefried, W., Meyerhardt, J., Courneya, K. S., Schwartz, A. L., … & Gansler, T. (2017). Nutrition and physical activity guidelines for cancer survivors. CA: A Cancer Journal for Clinicians, 62(4), 243-274. doi:10.3322/caac.21142
4. Schmitz, K. H., Courneya, K. S., Matthews, C., Demark-Wahnefried, W., Galvão, D. A., Pinto, B. M., … & Schwartz, A. L. (2019). American College of Sports Medicine roundtable on exercise guidelines for cancer survivors. Medicine and Science in Sports and Exercise, 42(7), 1409-1426. doi:10.1249/MSS.0b013e3181e0c112
5. Zhao, H., Wu, W., Hao, S., Chen, S., Xu, H., Zhang, J., & Fan, J. (2021). Effects of physical activity on cancer prognosis: A meta-analysis. American Journal of Translational Research, 13(3), 1612-1630.
Comments