Povreda prednjeg križnog ligamenta - problem br. 1 u sportu
Povreda prednjih križnih ligamenata u koljenu je relativno česta povreda, kako kod sportista, tako i kod onih koji se ne bave sportom. Podaci o broju ACL rekonstrukcija u BIH ne postoje (za sada), ali se zna da npr. u USA, svake godine, između 100.000 i 150.000 osoba bude podvrgnuto rekonstrukciji ACL-a. Posebno su ugrožene ženske osobe, jer je rizik ove vrste povrede kod njih veći 2-8x nego kod muškaraca (o tome zašto je to tako pročitajte u našem narednom blogu). Također, stručnjake (uključujući i Team_PFHSC) zabrinjava to što je ovo povreda, koja u posljednje vrijeme sve češće "pogađa" mlađe osobe.
Loša vijesti: OSTEOARTRITIS
Najnovija istraživanja i meta-analize sugerišu da postoji značajna vjerovatnoća da osobi, kod koje je izvršena rekonstrukcija prednjeg križnog ligamenta, bude dijagnosticiran osteoartritis.
Prema Cinque et al. (2017):
11,3% - 5 godina od rekonstrukcije (ili 1 od 10 pacijenata)
20,6% - 10 godina od rekonstrukcije (ili svaki peti pacijent)
51,6% - 20 godina od rekonstrukcije (polovina pacijenata)
U prijevodu, ako ste pretrpili povredu ACL-a sa 18 ili 20 godina, vjerovatnoća da ćete u 38 ili 40 godini života imati osteoartritis koljena je veća od 50%. Ukoliko se to desi, vaša radna sposobnost će biti značajno umanjena, a svakodnevnica praćena bolovima, otečenim koljenom, ograničenjima u kretanju, itd. I ne samo to! Na žalost, ljekari do danas još uvijek nisu našli način izlječenja, a najbolje rješenje će biti - nova, mnogo složenija operacija. Zbog toga je izuzetno važno na vrijeme uraditi rekonstrukciju, započeti i završiti kvalitetnu rehabilitaciju.
Dobra vijest: REHABILITACIJA
Kvalitetna rekonstrukcija (operativni zahvat), u kombinaciji sa odgovarajućom i sveobuhvatnom rehabilitacijom, omogućavaju povrijeđenim osobama da se uspješno vrate u sportske (profesionalno ili rekreativno) ili svakodnevne aktivnosti. No, prije nego kažemo nekoliko stvari o kvalitetnoj rehabilitaciji, važno je znati kako koljeno funkcioniše.
Kako funkcioniše koljeno? (Funkcionalna anatomija koljena)
Ukoliko se posmatra njegova funkcija, koljeno je strukturirano tako da bi se noga mogla pregibati (fleksija) i opružati (ekstenzija). Mišićne strukture, koje tu funkciju primarno omogućavaju su mišići ekstenzori/opružači koljena (Quadriceps, tj. mišići na prednjoj strani natkoljenice) i mišići fleksori/pregibači koljena (Hamstrings, tj. mišići na zadnjoj strani natkoljenice). Kada su u pitanju kosti, koljeni zglob se sastoji od donjeg dijela femura (natkoljenica), gornjeg dijela tibije (potkoljenica) i patele (čašica). Osnovni ligamenti, koji navedene kosti povezuju u jedinstvenu cjelinu su prednji križni ligament (Anterior Cruciate), zadnji križni ligament (Posterior Cruciate), medijalni kolateralni ligament (Medial Collateral) i lateralni kolateralni ligament (Lateral Collateral). Navedeni ligamenti, u sadejstvu sa gore navedenim mišićima, uz pomoć ostalih mišićnih struktura povezanih sa koljenom, daju koljenu potrebnu stabilnost i omogućavaju kretanje.
Kako nastaje povreda? (Uzroci povrede prednjeg križnog ligamenta)
Praksa je pokazala da su brojni načini povrjeđivanja prednjeg križnog ligamenta. Pojednostavljeno posmatrano, ligament puca (djelimično ili u potpunosti), zato jer je postojala određena kretnja, koja je proizvela silu, koja je bila jača od otpornosti vlakana ligamenta, pa je usljed maksimalnog rastezanja vlakana ligamenta došlo do njihovog djelimičnog ili potpunog pucanja. Kretnje koje stvaraju takvu silu su u pravilu nagle i nekontrolisane promjene pravca, nagla i nekontrolisana usporavanja (zaustavljanja), neodgovarajući doskok na nogu, kao i kretnje uzrokovane vanjskom silom (kontaktne povrede).
Zanimljivo:
70% povreda prednjeg križnog ligamenta - bez kontakta (zaustavljanje, promjena smjera, doskok)
30% povreda prednjeg križnog ligamenta - kontaktni sportovi (kontakt sa drugim/drugom igračem/igračicom)
Drugim riječima, ova povreda se češće dešava jer osoba nije bila fizički spremna da podnese napor kojem je koljeno bilo izloženo.
Rješenje - Hirurška rekonstrukcija (operativni zahvat)
Nekoliko se faktora uzima u obzir kada se odlučuje o tome da li osobu podvrgnuti operativnom zahvatu ili ne. Neki od najvažnijih su stepen nestabilnosti koljena (stepen oštećenja ligamenta), vrsta i intenzitet aktivnosti kojima se osoba bavi ili se namjerava baviti (sport, rekreacija, svakodnevne aktivnosti), starost osobe, eventualno ostale povrede (povezane sa povredom koljena), socio-ekonomski faktori (odsustvo sa posla, porodične obaveze, troškovi operativnog zahvata i rehabilitacije), itd.
Ukoliko je nedvojbeno potvrđeno da postoji oštećenje prednjeg križnog ligamenta, koje upućuje na neophodnost operativnog zahvata, potrebno je taj zahvat izvesti što prije. Najnovija istraživanja pokazuju (Cinque et al., 2017) da odgađanje operativnog zahvata povećava vjerovatnoću nastanka osteoartritisa. U modernoj medicini, hirurška rekonstrukcija prednjeg križnog ligamenta je standardna i uobičajena metoda, a u Sarajevu, u Poliklinici Orthos rade naši najbolji hirurzi, sa najviše iskustva u rekonstrukciji ACL-a, kao i drugih problema.
Rehabilitacija - put ka ozdravljenju i kvalitetnom životu
Nakon uspješne rekonstrukcije (operativnog zahvata), započinje proces rehabilitacije. To je proces, koji se odvija pod nadzorom i prema uputama ljekara/hirurga, a realiziraju ga stručni saradnici iz oblasti fizioterapije i funkcionalnog treninga. Osnovni i najvažniji cilj rehabilitacije jeste postepena uspostava osnovnih funkcija koljena. Tok rehabilitacije je individualan, zavisi od brojnih faktora, a najčešće traje 6-9 mjeseci kod nesportista, odnosno 9-12 mjeseci kod sportista. O iskustvima naših klijenata pročitajte ovdje.
9 Faktora koji utiču na rezultate rekonstrukcije
Operativnim zahvatom, rekonstrukcijom prednjeg križnog ligamenta, završen je prvi, i najvažniji dio povratka osobe u svakodnevne ili sportske aktivnosti. Rekonstrukcijom se stvaraju preduslovi da koljeni zglob normalno funkcioniše, sa svim svojim ključnim segmentima. Da li će se to u konačnici desiti ili ne, zavisi od brojnih faktora, među kojima se najčešće navode:
Kako je došlo do povrede (disbalans mišića, loša biomehanika, kontaktna povreda);
Da li je prilikom povrede ligamenta došlo do oštećenja meniskusa, ili glavnih kostiju, koje tvore koljeni zglob, a što je zahtijevalo dodatne operativne zahvate;
Koliko je vremena prošlo od povrede do same rekonstrukcije ligamenta;
Koliko godina ima osoba koja je pretrpila povredu;
Da li je korišten autograft ili alograft;
Da li je nakon operacije odmah započeo proces rehabilitacije;
Da li je rehabilitacija bila kompletna;
Da li su rehabilitacijom ostvareni specifični ciljevi svake od faza;
Kakav je psihološki odnos operisane osobe prema samoj povredi, situaciji u kojoj se povreda desila, i procesu rekonstrukcije i rehabilitacije.
Prevenirajte artritis:
1. Uradite rekonstrukciju na vrijeme.
2. Započnite kvalitetnu rehabilitaciju, odmah nakon rekonstrukcije.
3. Završite sve faze rehabilitacije, u skladu sa preporukama ljekara, koji je radio rekonstrukciju.
Ukoliko imate pitanja vezanih za bilo kakvu povredu, a naročito povredu koljena, skočnog zgloba, ili ramena) slobodno nas konktaktirajte, a mi ćemo pronaći najbolje rješenje za vas.
Opširnije o temi:
Cinque, M. E., Grant, J. D., Chahla, J., Moatshe, G., and LaPrade, R. F. (2017). High Rates of Osteoarthritis Develop After Anterior Cruciate Ligament Surgery: An Analysis of 4108 Patients. The American Journal of Sports Medicine, Vol. XX, No. X. str. 1-9.
Muftić, M., Gavrankapetanović, I., Bećirbegović, S. (2012). Rehabilitacija nakon artroskopskih operacija koljena. Fondacija ”Medicinsko Humano Društvo” MHS. 67 str.
