• PFHSC

Kako razviti brzinu i snagu kod djece (i odraslih) – istine i zablude

Ovaj tekst bi mogao imati i slijedeći naslov:


Zašto imamo hiljadu puta više povrijeđenih nego vrhunskih sportista u BiH?


Svi roditelji žele da njihova djeca postanu bolji u nekom sportu. Svi žele da djeca razviju svoje sportske vještine, da budu bolji fudbaleri, košarkaši, atletičari, rukometaši, plivači, itd. Istovremeno, svima je potpuno jasno da jako puno faktora utiče na to da li će jedno dijete uspjeti u sportu ili će sport napustiti na kraju juniorskih godina ili još i ranije (npr. radi povreda). Pitanje, koje u tom kontekstu, roditelji najčešće postavljaju jeste – možete li malo raditi na njegovoj brzini i možete li ga malo ojačati. Stiče se utisak da se nemogućnost djeteta da bude bolje u svom sportu, u pravilu, objašnjava nedostatkom brzine i nedostatkom snage. Logičnim slijedom, ako budemo radili na brzini i snazi djeteta, dijete će biti bolji fudbaler, košarkaš, itd. Međutim, to nije baš tako.

Jedan od najboljih načina da se razumije hijerarhija razvoja pojedinih segmenata važnih za ostvarivanje vrhunskih rezultata, kako u individualnom, tako i u timskom sportu, je tzv. piramida funkcionalnosti:




Kako treba posmatrati ovu piramidu? U zavisnosti od sporta kojim se dijete bavi, mi, u konačnici, nastojimo kod nje/ga razviti specifične sportske vještine (dribling, kretanje u napadu, kretanje u odbrani, skok igru, preciznost šuta, itd.). Da bi to bilo moguće, svima je jasno, potrebna je posjedovati odgovarajuće motoričke sposobnosti. Dakle, treba biti brz(a), jak(a), eksplozivan/na, izdržljiv(a), agilan/na, imati dobru koordinaciju... Navedene motoričke sposobnosti, međutim, moguće je razvijati i unaprjeđivati samo, i isključivo, ukoliko dijete ima funkcionalne kretne obrasce. Drugim riječima, dijete može poboljšavati svoju brzinu, eksplozivnost, snagu, itd samo i isključivo ukoliko prilikom kretanja u različitim ravnima (pravolinijski naprijed, bočno kretanje i kretanje sa rotacijama ili promjenama pravca) sve normalno funkcioniše i nema asimetrija, kompenzacija i supstitucija. Ovako postavljen sistem, koji svojim izgledom podsjeća na piramidu, sugeriše da su funkcionalni kretni obrasci, zapravo, temelj za nadogradnju motoričkih sposobnosti, a da je to sve zajedno osnova za ono što je suština – razvoj sportske vještine. Ovako postavljen sistem je sistem koji omogućava optimalan razvoj djeteta, i vodi računa o njegovom/njenom zdravlju.


Pogrešan pristup #1 – mlađe selekcije


Međutim, danas, u Bosni i Hercegovini, a ni u regionu nije ništa bolja situacija, imamo dva drugačija pristupa. Prvi, u kojem se akcenat stavlja na sportske vještine, na uštrb ostalih komponenti; i drugi, u kojem se akcenat stavlja na motoričke sposobnosti, na uštrb ostalih komponenti.

Prvi je karakterističan za sport u mlađim uzrasnim kategorijama, gdje se posebna pažnja oposvećuje treniranju sportske vještine. Tako se, npr., u školama košarke ili školama fudbala akcenat stavlja na vođenje lopte, dribling, šut, dodavanje, i sl. Istovremeno, vrlo malo se radi na provjeri i održavanju funkcionalnosti pokreta. Također, vrlo malo se radi na treniranju motoričkih sposobnosti (brzine, snage, eksplozivnosti, itd). U slučajevima u kojima se radi na razvoju motoričkih sposobnosti, u pravilu se to ne radi u skladu sa najnovijim shvatanjima o funkcionisanju tijela mlade osobe, fazama njegovog razvoja, itd. Kao rezultat takvog pristupa, imamo narušenu piramidu funkcionalnosti, koja bi izgledala ovako:



Neko bi rekao:
„Pa ovdje je sve postavljeno naopako, naglavačke!“.

Do čega to dovodi? U praktičnom smislu, dešava se da u mlađim kategorijama, imamo vrlo konkurentnu djecu, koja na međunarodnim takmičenjima (prvenstvima, turnirima, itd) ostvaruju vrlo dobre rezultate. Zašto? Pa, zato jer su natrenirali vještinu. Gdje nastaje problem? Problem nastaje kada se od te djece očekuje da u narednoj godini ili dvije (a najkasnije u prelasku iz juniorskog u seniorski sport) zadrže kvalitet, i potvrde rezultate. Tada se osjeti nedostatak rada na motoričkim sposobnostima i na održavanju funkcionalnog pokreta. To su zapravo oni naši sportisti i sportistkinje za koje često čujemo da su „vanserijski talenti“ ali da im „nedostaje brzine, snage i/ili izdržljivosti“.


Pogrešan pristup #2 – juniorske kategorije


Drugi pristup je, u pravilu, karakterističan za završne juniorske i početne seniorske sezone. Naime, naši „talenti“ u toj fazi igraju relativno dobro fudbal/košarku itd., u tehničkom smislu (imaju vještinu), ali fizički ne mogu da se nose sa svojim vršnjacima na internacionalnom nivou. Tada počinje da se stavlja fokus na unaprjeđenje motoričkih sposobnosti (snage, brzine, eksplozivnosti, izdržljivosti, koordinacije...). Problem ovog pristupa se ogleda u tome što zanemaruje osnovni postulat: motoričke sposobnosti je moguće razvijati i unaprjeđivati samo, i isključivo, ukoliko osoba ima funkcionalne kretne obrasce. Ako kretni obrazac nije funkcionalan mi, zapravo, dodajemo snagu, brzinu i eksplozivnost na nefukcionalne kretnje, a time značajno povećavamo rizik od povrede. Klasični primjeri takvih povreda su povrede stopala, skočnog zgloba, koljena i leđa kod košarkaša, ili povrede lakta, ramena, leđa, hamstring-a i koljena kod rukometaša, ili povrede donjeg dijela leđa, hamstring-a, kvadricepsa, meniskusa, križnih ligamenata, skočnog zgloba i ligamenata stopala kod nogometaša. Grafički, ovaj pristup bi mogao izgledati ovako:



Neko bi rekao:
„Ovdje su temelji slabi, ova će se „piramida“ srušiti!“.

Ako već niste, pročitajte naš tekst pod naslovom

"5 uzroka povrjeđivanja djece u sportu"


Zaključna poruka


Iz svega rečenog proizilazi da je za unaprjeđenje sportskih vještina i motoričkih sposobnosti neophodno krenuti od provjere funkcionalnosti pokreta. Tek kada se utvrdi da je osnovni pokret dovoljno (ne nužno i apsolutno) funkcionalan, da prilikom kretnji ne postoje asimetrije i disfunkcionalnosti, moguće je planirati i programirati razvoj i unaprjeđenje brzine, snage, eksplozivnosti, izdržljivosti, itd., a time i driblinga, kretanja u odbrani i napadu, skok igre, ili preciznosti šuta. Sve drugo je lutanje, tapkanje u mjestu, zabluda i kretanje u pogrešnom smjeru koji vodi ka neoptimalnom razvoju djece i negativnom utjecaju na zdravlje.


Čuvajte svoju djecu.

Ne dozvolite da budu uništena

nesistemskim, neplanskim i neprilagođenim

trenažnim procesom.


Ako imate dilema, ako trebate savjet, javite se, mi vam možemo pomoći. Kontakt podatke imate ispod ovog teksta.

Ukoliko želite saznati više o

važnosti funkcionalnog pokreta,

pročitajte naš tekst pod naslovom:

"5 razloga za obavezno testiranje"

3,729 views1 comment
Logo bez strelice.png

PFHSC

Bulevar Meše Selimovića bb, Sarajevo BiH

info@pro-fit.ba

Tel: +387 62 692-016

  • Facebook Social Icon
  • Instagram Social Icon
  • YouTube
  • LinkedIn Social Icon

© 2020 PFHSC